INTERVJU SA IVOM MIJOM ANDRIĆEM

"Razgovaramo sa veteranom i bardom aforističke i satirične balkanske, bosanskohercegovačke i hrvatske scene. Ivo Mijo Andrić, aforističar, epigramist, satiričar, teoretičar i antologičar aforizma i satire, jedan od najaktivnijih balkanskih satiričara, pisac autorskih knjiga i urednik brojnih evropskih satiričnih zbornika. Rođeni Tuzlak i nekadašnji Sarajlija od 2004. godine živi i stvara u Zagrebu.

• Jeste li prebrojali autorske knjige i zbornike satire koje ste do danas napisali i objavili?

- Prebrojao sam ih i utvrdio da sam do sada objavio dvadesetdvije (22) zbirke misli, aforizama i epigrama, dvije knjige prikaza zbirki aforizama drugih autora o kojima sam pisao i jednu zbirku satiričnih pjesama. Pored toga, priredio sam osam međunarodnih zbornika naroda slavenskog govornog područja, a u pripremi su još dva zbornika. Među prvim objavljenim zbornicima je Abecedarij bosanskohercegovačkih i hrvatskih aforista koji je ugledao svijet pod naslovom Riječi i djela. Zbornik je objavljen na portalu Digitalne knjige odakle se može, kao i četrdesetak drugih mojih knjiga, besplatno preuzeti na čitanje i u izdanju HKD Napredak Kreševo i UHAH.

To je ono što se odnosi na aforizme, epigrame, humor i satiru.

• Kome satira može pomoći, društvu, autoru ili nekom trećem?

- Najviše može pomoći običnom čitaču da se razvedri, nasmije i skine turoban i zabrinut izgled lica. Mogao bi pomoći i političarima, vlastodršcima, kao i tajkunima- eksploatatorima radnika da se zapitaju rade li dobro i pošteno te da promijene svoj dosadašnji odnos prema običnim ljudima koji im daju glasove i koji za njih svakodnevno rade za male plaće nedovoljne za pristojan život. Autor od toga ima najmanje koristi. Čak štoviše, pisanje satiričnih aforizama nekima od njih odmoglo je u ostvarivanju elementarnih ljudskih prava.

• Poznatiji balkanski satirični časopisi su se zvali; stršljen, jež, komarac, kopriva itd. Da li se od uboda ili žarenja ovih časopisa neko počešao?

- Malo je kome to naštetilo koliko samim autorima. I sam sam to osjetio kad sam, nakon odlaska iz BiH bezuspješno pokušavao dobiti posao u struci ili potporu za objavljivanje knjiga. Osjetili su to i drugi aforisti i satiričari u manjoj ili većoj mjeri.

Ne vole političari i nosioci vlasti kad se neko šali na njihov račun i kad im ukazuje na pogreške u radu. Neki od njih možda su se i počešali nakon upućene kritike, ali ne po glavi, već na nekom drugom mjestu.

• Učesnik ste brojnih balkanskih satiričnih događaja i kreator velikog boja satiričnih štiva. Da li je tačno zapažanje nekih analitičara, da je satira bolja tamo gdje je društvo lošije?

- Apsolutno je to tako. Gdje je sve dobro tu se nema čemu narugati, niti postoje razlozi za opravdanu društvenu kritiku. Kod nas je takvo stanje u društvu da se o njemu mogu pisati humoristički i satirični romani, drame i sve vrste štiva koja ismijavaju aktuelnu političku i društvenu scenu. Stanje u našim državama hvale samo vlastodršci, pokušavajući tako opravdati sve ono što rade, uključujući i pogreške koje nas skupo koštaju. Većina današnjih političara djeluju po principu: 'što gore u društvu i svijetu – to njima bolje'. Bilo je takvih umova u povijesti i oni su uglavnom posijali sve dosadašnje i današnje sukobe i ratove. A tako će, nažalost, biti i sutra, jer u politiku uglavnom ulaze samožive i narcisoidne osobe, interesedžije i ljudi loših namjera.

• Aktivno udruženje satiričara „UHAH“ iz Hrvatske i dva hrvatska satirična časopisa su iznjedrila mnogo dobrih satiričnih stranica i mnogo kvalitetnih satiričara. Kako izgleda satirična stvarnost iz vaše perspektive, koje satiričare možete istaći?

- Od kad smo 2017. godine osnovali Udrugu hrvatskih aforista i humorista (UHAH), aforistička, humoristička i satirična scena u Hrvatskoj naglo je oživjela. Broj onih koji pišu je udvostručen, a broj čitalaca je višestruko veći. Za nepunih deset godina objavili smo dvadesetak zbornika i antologija i više stotina zbirki humora i aforizama. Nažalost, sve te knjige uglavnom finansiramo vlastitim sredstvima, uz malu pomoć donatora i skoro nikakvu državnog ministarstva kulture i većine gradskih ureda za kulturu. Državna je to i društvena sramota ali tu, barem za sada, nema pomoći. Nadam se da će doći vrijeme kad će država i njezine institucije i obrazovne ustanove početi cijeniti aforističko i satirično stvaralaštvo kao i sve druge vrste književnog stvaralaštva. Ima dosta dobrih satiričara, ali iz kolegijalnih razloga, ne bih nikoga izdvajao.

• Šta mislite o ostalom dijelu balkanske satirične pozornice?

- U posljednje vrijeme balkanska satirična scena jedna je od najaktivnijih u Evropi i svijetu. Društvene promjene, povratak kapitalizma i rušenje socijalizma, kao i užasni ratovi koji su vođeni na našim prostorima, uz tehnički napredak, pokrenuli su mnoge umne ljude na dublja razmišljanja o svemu što se kod nas i oko nas događalo i događa, i na zapisivanje svojih misli i zapažanja. Iz toga su se izrodile mnoge nove knjige, almanasi, zbornici i antologije aforizama, epigrama i drugih satiričnih misli i izreke na razne životne teme i dileme te sve prisutnije negativne društvene pojave i teško rješive probleme. Balkanci su vedri i veseli ljudi i uvijek su se znali šaliti na svoj način i na svoj i na tuđi račun. Mnogima iz vrhova vlasti to danas smeta, ali to nije naš već njihov mentalni problem.

• Sada nam kažite nešto o vašim aktivnostima i planovima?

- Od kad znam za sebe, uvijek sam imao više planova nego vremena za njihovo ostvarivanje. Ali upornim radom uspijevao sam dosta toga uraditi, tako da sam u pedesetak godina rada i stvaralaštva objavio više od sedamdeset knjiga poezije, priča, romana, drama, eseja, književnih prikaza, aforizama i epigrama. Napisao sam i objavio i nekoliko stručnih knjiga iz oblasti zaštite radnih i ljudskih prava te dvije monografije. Svake godine napišem i objavim po dvije do tri nove knjige, tako da ću se toga plana držati i u ovoj kao i u narednim godinama dok me život i zdravlje budu služili.

• Imate li još neku poruku za pratioce i za urednika ove stranice, koja bilježi 200.000 mjesečnih pregleda?

- Moja poruka je da što više čitaju dobre i poučne knjige i da ponešto i sami zapišu i stave na uvid javnosti. Čitanje vrijednih djela je od nas izgradilo ljude i osposobilo nas za život i za sve izazove koji se pred nas postavljaju. Pisanje je nadogradnja čitanju i potvrda da su ta dva posla sastavni dijelovi ljudskog intelekta.

Uredniku i stranici „Sve po spisku“ svaka čast na poslu koga odrađuju u korist aforista, humorista, karikaturista i satiričara, a posebno čitalaca koji prate i čitaju ove stranice. Samo naprijed i bez osvrtanja na one kojima se to ne sviđa. To je njihov, a ne naš i društveni problem.

Ivo, do objave vašeg sledećeg rada na ovoj stranici, ostajte mi u dobrom zdravlju!"