Na XX. Međunarodnom konkursu (čitaj natječaju) humora i satire „Aprilkošaljivko“ održanog 1. travnja u Mrkonjić-Gradu (BiH) na temu „KOJA (NAJ)BOLJE BODE?“ prestižnu književnu nagradu „Zlatni aforizam“ dobili su gospićki književnik, humorist i aforist Danko Ivšinović s aforizmom: „WC koji ne smrdi na COVID miriše“ i banjalučki književnik Dinko Osmančević s aforizmom: „ Nije važno kolika je igla, važno je zadovoljiti pacijenta.“.

Na natječaj se prijavilo 99 autora iz Srbije, BiH, Hrvatske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bugarske, Austrije itd., koji su poslali oko 1100 uradaka od čega: 830 aforizama, 18 priča, 29 pjesama, 49 epigrama, 12 pjesama u akrostih, 19 satiričnih haiku pjesama itd.

Nažalost, književna večer je odgođena zbog epidemiološke situacije i bit će održana čim se stvore za to uvjeti, a nagrađeni aforizmi bit će tiskani u Zborniku „Vidi ono što (ne) čuješ-10“

Gospićki laureat Danko Ivšinović dobio je nagradu za najduhovitiju pjesmu, najoriginalnije epigrame i najoriginalniju šifru na zadanu temu koja glasi: „ Najbolje bodu riječi, koje te ostave bez riječi!“.

TOP 10 NAGRAĐENIH - ZLATNIH AFORIZMA:

Pozdrav pravnoj državi gdje god se krila!

Naša krema premazana je sa svim mastima.

Svinje nam stalno vade mast.

Psi laju na puni Mjesec, a narod na kraj mjeseca.

Riba se čisti od glave, a kriminal od glavešina.

Što je u medijima više inicijala, više je kriminala.

Kroz vrata raja ulaze sveci, a kroz vrata pakla- raja.

Svatko se češe gdje ga svrbi, a očeše o što može.

Ako si miran kao janje, ošišat će te ako ovcu.

Jebeš francuski ležaj, ako nemaš na što leći.

 

NAJORIGINALNIJI EPIGRAMI:

Standard

Živim

pristojno.

Jedem

triput

dnevno.

Stvaralački nemir

Sva što sam napisao,

napisao sam noću,

jer bez noćnoga mira,

nema ni moga

stvaralačkog nemira.

Bez riječi

Sve što sam

imao reći,

znaju oni

što su ostali

bez riječi.

PJESME: Na znanje, Klima i Vjesnik

objavit ćemo u cijelosti u našem magazinu "Uh!Aha"

Danko Ivsinovic laureat  IMG 20210403 WA0001 

Dragi prijatelji, 

pozivam vas da pogledate novo napravljeni dokumentarni film o Otu Reisingeru koji će se prikazati na HTV1 u ponedjeljak 8.3.2021. u 20:10 sati.

Ovdje možete pogledati najavu filma.

https://vimeo.com/509927887

Opis:
Do prije 20-tak godina ime Ota Reisingera je bilo opće mjesto svakodnevice: njegove karikature s likom Pere, Perine žene Klare i njihova sina Štefeka, svaki dan su krasile stranice Vjesnika. No, vrijeme je prolazilo, gospon Oto je otišao u penziju, s njim je polako odlazilo i doba masovnog čitanja novina i svakodnevne karikature u njima... a njegov junak Pero preselio se u arhive i u povijest karikature.
Reisingerova iscrtana povijest svakodnevice više govori od mnogih dokumenata, njegova karikatura je bila naša stvarnost prije šezdesetak godina kao što je i danas.  Njegova publika često je nadilazila brojku od nekoliko stotina tisuća čitatelja ondašnjeg Vjesnika. Oto Reisinger portretist je društvene zajednice. Njegovi su crteži – pretpostavlja se da ih je oko 30 000 – prikazivali zajednicu u njenim najkarakterističnijim, a opet sasvim osobnim, individualiziranim, okolnostima.
Izniman dar zapažanja, poznavanje psihe i sposobnost uživljavanja u karakter pojedinca iznimna je Reisingerova kvaliteta. Kad bismo na ulici tražili nekog tko bi trebao predstavljati prosječnog čovjeka ne bi ga bilo moguće pronaći jer je svaki čovjek toliko posebno biće s posebnim karakteristikama da nikako ne može biti prosječan. No prosječnog čovjeka je moguće zamisliti i nacrtati. I upravo takav čovjek u svojsvojoj punoći živi u Reisingerovim crtežima. To je lik koji nije nitko od nas, a svi u njemu prepoznajemo dio sebe i dijelimo sličnu sudbinu. 

Srdačno,

Tomo Supek

 

Do 15. siječnja 2021. Povjerenstvo UHAH-a je zaprimilo ukupno jedanaest knjiga hrvatskih aforista i humorista, članova Udruge koji zadovoljavaju propozicije natječaja, a to su sljedeći autori i knjige: Veseljko Vidović „Život je smisao“, Ivan Bradvica „Ono nešto“, Ante Spajić „Pored Jadra izvor nepresušni“, Milan Rupčić „Gluho doba“, Ivo Mijo Andrić „Aforizmi i slobodne misli“, Savo Ilić „Aforizmi & ježeve bodlje“, Tomislav Supek „Hrvatska zanovijetanja 7“, Velimir Matutinović „Raskršća i usmjerenja“, Josip Grgić „Sidro razuma i smijeha“, Valentin Ćorić „Aforizmi za hladne glave“ te Marinko Mijović „Politički vjetrovi“. Sve knjige koje su ušle u konkurenciju objavljene su u prošloj godini.

Članovi komisije u sastavu: prof. Josip Balaško, prof. Jandre Drmić i Abdurahman Halilović odlučili su i odabrali najbolju aforističnu i humorističnu knjigu 2020.-e godine. Radi se o knjizi Hrvatska zanovijetanja 7 doajena hrvatskog aforizma Tomislava Supeka. Čestitke prvonagrađenom autoru kojemu će priznanje biti uručeno na sljedećoj Godišnjoj skupštini UHAH-a, odnosno ako epidemiološke mjere budu zahtijevale drugačije, isto će mu se poslati poštom.

Povjerenstvo natječaja

 Supek Hrvatska zanovijetanja 7

Početkom godine preminuo je naš član, profesor filozofije i slikar Velimir Matutinović (Zemun, 1928. – Dugo Selo, 8. siječnja 2021.). Objavio je dvije zbirke aforizama "Snaga i slabost mudrosti" (2008.) i "Raskršća i usmjerenja" (2020.). Iz potonje evo izbora ponajboljih misli:

 velimir matutinovic

Pesimist na grmu s ružama vidi trnje. Optimist na grmu trnja gleda ruže.

Filozof postavlja problem, i sumnja u valjanost rješenja. Ovo nije konačna spoznaja, ali je poticajan oblik spoznavanja.

Povijest nije loša učiteljica života, nego ona uvijek iznova ima loše učenike.

Mnogi odlični kritičari postojećeg nakon revolucije postali su loši apologeti.

Slikarsko načelo: bolje je lijepo naslikati nakazu, nego nakazno naslikati ljepoticu.

Vjernik koji pretjerano shvaća Boga kao uzor, postaje pustinjak.

Tko malo zna, slabo zna koliko toga ne zna.

Nema jamstva da novo neće biti neprihvatljivije od starog.

Pitagorin teorem obvezuje i bogove.

Nije normalno biti normalan u nenormalnom društvu.

Bog je stvorio leptire, a vrag gusjenice.

Oprost je nalik slabosti; ali za oprost je potrebna snaga.

Oprost je nalik slabosti; ali za oprost je potrebna snaga.

Napadati slabijeg, to je nedostojno. Napadati jačeg, to je glupo. Napadati jednakog, to je suvišno.

To što nisam Don Quijote, ne znači da sam Sancho Pansa.

Čovjek umre kad pomru i oni koji su ga mrzili.

Ne dopusti da ti strah od nadolazeće zime upropasti uživanje u ljetu.

Ukradeš li cipele, strpat će te u zatvor. Ukradeš li državu, ući ćeš u povijest.

Najprije miš emigrira u „Ameriku“ jer „tamo nema mačaka“. Zatim mačka otputuje u „Ameriku“, jer „tamo ima mnogo miševa“.

Strah za egzistenciju je egzistiranje u strahu.

I zajednička šutnja je razgovor; ona je bolja komunikacija od monologa.

Samo onaj monolog koga netko sluša nije šutnja.

Filozofski pojam ponajčešće sadrži negaciju i pitanje. Kad mu to ponestane, ili će nestati, ili

ući u znanost.

U svakoj se ljubavi krije slobodno odricanje od slobode.

Najmanje šo mogu tražiti od glazbe jest to da ne bude privlačnija od tišine.

Na rubovima estetike vreba nesavladivi relativizam.

Istina je vječna, ali njezina odjeća nije.

Ima pisaca koji nisu ni znali da će u njihovim tekstovima netko otkriti i izdvojiti poneki vrijedan

aforizam.

Dobar aforist će poneki biser pronaći i u goloj faktografiji.

Laže sat koji ne mijenja.svoj iskaz.

Danas više nije pitanje može li čovjek uništiti svijet; pravo je pitanje može li čovjek to spriječiti.

„Bilo je bolje“ ne može biti bolje od: „Sada je dobro.“

Vegetarijanac koji jede crvljive trešnje postaje mesojed.

Suzbijati nasilje nasiljem kontradiktorno je za logiku, nemoralno za etiku, ali tehnički učinkovito.

Stvoren si po božanskom uzoru. Ipak, osvetu prepusti Bogu.

Pretjerano gomilanje informacija može postati dezinformacija.

 

U pomanjkanju životnog prostora, to jest stalnih humorističkih listova u Hrvatskoj gdje bi aforisti mogli objavljivati svoje radove, hrvatski aforizam živi po društvenim mrežama te je – aforistički paradoksalno – priznatiji u inozemstvu nego u Hrvatskoj! Svjedoči o tome i činjenica da u dvije dosadašnje opsežne Antologije hrvatskog humora (objavljene u Zagrebu 1975. i 1999. godine) niti jedan aforizam nije uvršten, iako su ga pisali brojni autori, od začinjavaca Marulića i Držića pa do naših dana. Aforist Mladen Vuković je priredio prvu Antologiju hrvatskog aforizma, tiskanu u Mostaru 1993. godine, ali je cijela naklada planula preko noći – ratna granata s istoka Mostara pogodila je tiskaru i sve je otišlo u pepeo. Dio izbora iz tog Vukovićeva rukopisa na makedonski je jezik preveo Vasil Tolevski i objavio u dvotomnoj dvojezičnoj Antologiji balkanskog aforizma / Antologija na balkanskiot aforizam (Alma, Beograd, 2012.), u kojoj su zastupljeni autori iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Grčke, Rumunjske i Bugarske.

I mala nakladnička kuća Focus iz Petroşana u Rumunjskoj objavila je 2013. mali izbor suvremenoga hrvatskog aforizma Aforismul Croat Contemporan sastavljača Mladena Vukovića, s kratkim predgovorom antologiji koja kronološkim redom donosi ukupno 55 aforista i to od Vesne Parun (1922-2010) do najmlađeg uvrštenog suvremenika Mira Radalja (1966.). Aforizme su na rumunjski jezik preveli, što je kod tih sintagmatskih jezgrovitih tvorbi koje se igraju stilskim figurama neočekivanih semantičkih polja iznimno zahtjevno, rumunjski satiričari Goran Mrakić i Valeriu Butulescu, koji je napisao i pogovor knjizi. Naslovnicu antologije krasi karikatura Nikole Listeša. Dvojezični rumunjsko/hrvatski izbor misli hrvatskih autora može se naći i na internetskoj stranici www.citatopedia.ro,  a na web adresi http://violinne.com/Ebook/Ebook_Croat/ se može listati 232 stranice e-book izdanja te antologije s umetnutim fotografijama aforista.

Ove godine izbor suvremenoga hrvatskog aforizma na ruski je jezik preveo istaknuti ruski humorist Vladimir Judovič Šojher (Владимир Шойхер, rođen 1948. u Moskvi), autor brojnih knjiga izbora ruskih i svjetskih aforista i narodnih poslovica, a na svojim internetskim stranicama https://www.aphorism.ru i

http://shoyher.narod.ru predstavio je čak 3800 svjetskih autora od kojih 3000 ima posebne aforističke portrete s fotografijama. Na tim stranicama ovih su dana objavljeni i hrvatski autori, jer je Šojher iz šireg izbora odabrao one aforizme koji i nakon prijevoda na ruski jezik ne gube svoj satirički ubod i humoristički naboj, a svoj će prevoditeljski napor i nastaviti, možda na koncu osvane i tiskana knjiga hrvatskih najkraćih satiričkih misli. Do tada, na ovoj stranici Udruge hrvatskih aforista i humorista objavljujemo digitalnu dvojezičnu verziju te Antologije u PDF formatu, u kojoj je uvršten 71 autor, od Vesne Parun (1922-2010) do najmlađega Dražena Jergovića (1980.).

Za hrvatski aforizam se zainteresirala i pjesnikinja Olga Lalić-Krowicka, rođena 1980. godine u Šibeniku, poljsko-srpskog podrijetla, koja živi u poljskom gradu Dukli, koja je već prevela nekoliko knjiga srpskih autora na jezik koji je iznjedrio najpoznatijega svjetskog aforista Stanisława Jerzyja Leca pa poželimo da se uz njezinu pomoć hrvatski aforizam približi i poljskim čitateljima.

Neobjavljenu antologiju možete prelistati ovdje: Antologija hrvatskih aforista na ruskom jeziku

Antologija hrvatskog aforizma na ruskom

 

JSN Epic is designed by JoomlaShine.com