Zagrebački književnik Ivo Mijo Andrić, rođen 1948. u Ćanićima kod Tuzle, u proteklih je pola stoljeća objavio sedamdeset knjiga pjesama, proze, drama, kritika i eseja, a ove godine već mu se pojavilo pet novih naslova u izdanju Udruge hrvatskih aforista i humorista, a sve su prethodno objavljene i na portalu digitalne-knjige.com, s kojega su preuzete više tisuća puta.
U protekle dvije godine Andrić je priredio zajedničke zbornike hrvatskih te bosanskohercegovačkih, crnogorskih i slovenskih aforista pa je taj proces gradnje književnih mostova među nacijama nastavio zbornikom Bljesci bistrog uma u kojemu je zastupljeno ukupno 88 najboljih suvremenih hrvatskih i slovačkih aforista, od kojih, nažalost, petnaestak više nisu među živima. Pogovore zborniku napisali su Aleksandar Čotrić, Martin Pebudila i Milan Kupecky, koji nakon gašenja slavnoga slovačkog humorističkog lista 'Rohač' 1989. nastavlja objavljivati digitalni časopis 'Humorikon'. Knjigu su karikaturama popratila po dva hrvatska i slovačka autora - Nađan Dumanić, Emil Strniša, Lubomir Kotrha i Vladimir Pavlik, a naslovnicu je izradio Ivan Grahovec. Najstariji zastupljeni aforist je Ante Dukić (1867. – 1952.), a najmlađi Dražen Jergović (1980.).
Vedre note vode do slobode zbornik je hrvatskih i ukrajinskih aforista u kojemu je abecednim redom sa po dvadesetak aforizama predstavljeno ukupno 118 autora. U pogovoru prije dvije godine preminulog publicista Mihala Ramača ističe se da su humor i satira u temeljima nove ukrajinske književnosti, od parodijske poeme Enejida Ivama Kotljarevskog (1798.), preko groteski Mikala (Nikolaja) Čehova i satira Tarasa Ševčenka do suvremenika, koji su osobit doprinos procvatu ukrajinske aforistike dali nakon osamostaljenja Ukrajine 1991. Do tada je u Sovjetskom savezu važio popularni aforizam: 'Što je sloboda govora? To je svijest o potrebi da se šuti.' Knjiga je popraćena karikaturama koje su nacrtali Nađan Dumanić, Emil Strniša, Oleg Gutsol i Konstantin Kazanchev. Mislim pjevam i pišem suautorska je knjiga dvojice kolega satiričara - Ive Mije Andrića i bugarskog antologičara Valentina Dimitrova. U ovoj bogatoj i nesvakidašnjoj knjizi u dva dijela uvršteni su većinom dosad neobjavljeni radovi obojice autora: Ivini aforizmi i satirične ode te Valentinovi aforizmi, minijature, zakonitosti i satirični rječnik.
Pišem da ne pamtim zbirka je četrdeset osvrta i književnih prikaza knjiga svih žanrova koje je Andrić zadnjih godina recenzirao ili predstavio na više portala o svojim kolegama iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije. Među predstavljenim knjigama je i desetak humorističnih, a tu su i dva predgovora svojim međunarodnim zbornicima aforizama. Knjigu kritika autor je sabrao pod svojim aforističkim motom: "Sve što čovjek ne zapiše na vrijeme, vrijeme će izbrisati."
Pjesme za glazbu naslovljena je zbirka pjesma koje su uglazbljivane od početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je autor živio u Sarajevu, i izvođene su na festivalu narodne muzike na Ilidži, festivalu mladih u Subotici i dječjem festivalu u Zagrebu. Skladatelji su Mijat Božović, Šemsudin Atlić i Dorđe Novković, a kasnije je nekoliko tekstova uglazbljeno za emisiju sarajevske televizije 'Na ti' koju je uređivao i vodio poznati pjesnik Duško Trifunović. U pet ciklusa tiskano je stotinjak pjesama, među kojima je većina u rimi pa tek čekaju svoje uglazbljivanje – poručio je u predgovoru Ivo Mijo Andrić, sretan što su knjigom došle do čitatelja koji vole lijepu i osjećajnu misao i riječ, a radost čitanja piscu je najveća nagrada za uloženi trud.
Ove godine Andrić najavljuje objavljivanje još nekoliko naslova u digitalnom i tiskanom izdanju: Sarajevske godine (ratni dnevnik), Južne priče te zbornike hrvatskih s poljskim i češkim aforistima.
U subotu, 19. srpnja 2025. je u Malom (čitaj: velikom) Mihaljevcu u srcu Međimurja održan deseti jubilarni festival 'Dani humora' pod vodstvom svjetski poznatog karikaturista Damira Novaka. Glavne zvijezde večeri s izložbom svojih najboljih i nagrađivanih crtačkih radova bili su Nikola Listeš i Marko Ivić, uz Damira najpoznatiji hrvatski karikaturisti inozemne reputacije. Uz bogat kazališno-glazbeni program (dva komična igrokaza lokalnih glumačkih družina KUU 'Lipa' i KUD 'Mura' te ženske vokalne skupine KUU Zasadbreg) vedar ugođaj su dodatno uveličali domaćini iz uredništva humorističkog lista "Zlatna Smoliga" te gosti satiričari Ivan Grahovec i Dražen Jergović. Sučelili smo se pitanjima na temu: smolige, zlatne smolige, demokracije, erotike i politike. Pobjedničku lentu 'Mistera smolige' ponio je najiskusniji među nama četvoricom s najzabavnijim odgovorima kolega Ivan. Stručno povjerenstvo su činili gosti karikaturisti i jedna od domaćica priredbe.
Predstavljena je knjižica najboljih karikatura sa svih deset dosad održanih festivala kao i peti po redu godišnji humorističko-satirički list u kojem su zastupljeni brojni hrvatski i inozemni karikaturisti te pokoji humorist i aforist: Đuro Bel, Nađan Dumanić, Ivan Grahovec, Dražen Jergović...
Na kraju večeri uslijedio je raskošan catering s brojnim ukusnim delicijama, dok su nas sa stolova cijelu večer mamile domaće slastice i pića po izboru. Nitko od zabavljača se kući nije vratio bez prigodnog dara ljubaznih domorodaca.
Izvrsna organizacija, topli i srdačni domaćini, bogat program, aktivna publika... sve pohvale Damiru Novaku i složnoj zabavnoj ekipi! Biti u ugodnoj atmosferi u društvu svjetski poznatih umjetnika je iznimna čast. Hvala na pozivu. Možda se vidimo i dogodine u još većem broju...
 |
 |
U Zvorniku je od 11-13. 6. 2025. održan 8. Festival humora i satire „Kriva Drina“. Tokom festivala promovirane su knjige humora Vanje Bulića „Rupe u glavi“ i „Muškarac u izvjesnim godinama“ te zbirka aforizama Dragutina Minića Karla „Nacionalistička geografija“ i Panorama suvremenog aforizma u Evropi „Bauk aforizma kruži Evropom“ priređivača Aleksandra Čotrića iz Beograda. Među 142 autora iz 38 evropskih država u Panorami je zastupljeno i devet aforista iz Hrvatske.
U završnoj večeri festivala nastupilo je deset aforista i aforističarki. Bosnu i Hercegovinu predstavljali su: Alija Hodžić iz Zenice, Živko Đuza iz Mrkonjić Grada i Milad Obrenović iz Rogatice; Crnu Goru: Milutin Bojat iz Kotora; Hrvatsku: Ivo Mijo Andrić; Kosovo: Jovan Zafirović iz Kosovske Kamenice; Sjevernu Makedoniju: Lenče Stoimenova iz Kočana i Srbiju: Slobodan Simić iz Beograda, Goran Ivanković Gorki iz Ljiga i Ninus Nestorović iz Novog Sada. Svaki učesnik pročitao je po dvadeset izabranih aforizama koji su vrednovani od strane publike i učesnika festivala. Publika je s najviše glasova ocijenila nastup Lenče Stoimenove kojoj je dodijeljeno priznanje „Zlatna vijuga“, dok su učesnici koji su nastupili na festivalu između sebe priznanje „Zlatna vijuga“ dodijelili Aliji Hodžiću iz Zenice.
Na kraju festivala svoje aforizme čitali su i aforisti iz Zvornika: Stanislav Tomić, organizator festivala te Dejan Spasojević i Mihajlo Zekić.
 |
 |
Čak sedamnaestero Hrvata našlo se u međunarodnoj antologiji aforizama autora iz šest bivših jugoslavenskih država pod nazivom 'Balkanizmi'.
Opsežnu antologiju na tristotinjak stranica i zastupljenih 137 autora iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Slovenije je priredio i na bugarskom jeziku objavio nagrađivani bugarski književnik, antologičar, urednik, esejist i satiričar Valentin Dimitrov iz Varne.
U ovu bogatu knjigu satiričnih mudrosti uvršteni su sa po dvadeset najboljih radova hrvatski aforisti: Abdurahman Halilović, Aldo Matelić, Boris Nazansky, Danica Majnarić, Danko Ivšinović, Darko Žigrović, Drago Bosnić, Dražen Jergović, Živko Prodanović, Zlatko Garvanović, Zlatko Tomić, Ivo Mijo Andrić, Josip Balaško, Mladen Vuković, pok. Robert Marić, pok. Tomislav Supek i Jandre Drmić. Svi zastupljeni autori su (bili) članovi Udruge hrvatskih aforista i humorista (UHAH), koji su uvrštavani u godišnje zbornike aforizama udruge od 2018. godine na ovamo.
 |
POSLJEDNJI POZDRAV PRIJATELJU MARINKU MIJOVIĆU
Na početku mjeseca lipnja 2025. napustio nas je velikan aforističkog stvaralaštva Marinko Mijović. U devedesettrećoj godini časnog života otišao je u vječnost pisac koji je duže od pola stoljeća uveseljavao ljude vedrim dosjetkama i mudrim mislima,kakve su u antička vremena zapisivali poznati grčki filozofi.
Marinko Mijović rođen je 1933. godine u Plavu, živopisnom crnogorskom gradiću smještenom uz Plavsko jezero. Tu je proveo djetinjstvo i ranu mladost, a onda je otišao izvršavati dalje školske i radne obaveze u drugim sredinama bivše južnoslavenske države. Najveći dio života proveo je u Puli, gdje je zasnovao porodicu i dočekao zasluženu mirovinu. Nakon umirovljenja aktivno se posvetio pisanju aforizama, epigrama i kratkih misli, koje je objavljivao u listovima, časopisima i elektronskim medijima. Većina njegovog bogatog književnog stvaralaštva publicirana je u autorskim i koautorskim knjigama, almanasima, zbornicima i antologijama kod nas i u svijetu. Bio je jedan od najpoznatijih aforista čiji su radovi redovno uvrštavani u hrvatske, crnogorske, balkanske i evropske zbornike i antologije.
U deset pojedinačnih autorskih knjiga objavio je više od 7000 aforizama, epigrama i drugih kratkih mudrih misli o životu, ljudima, društvenim pojavama i problemima koji su nas pratili i prate u dvadesetom i dvadesetprvom stoljeću. Sve je to vrijedni Marinko pažljivo promatrao, duboko promišljao i bilježio u svoj stvaralački notes, a onda pretakao u knjige dojmljivog sadržaja, koje čitaju i čitat će generacije ljubitelja vedre, mudre i dubokoumne misli.
Posljednja jedanaesta koautorska knjigau tom sjajnom nizu je naša zajednička zbirka aforizama objavljena u decembru 2023. godine pod dvostrukim simboličkim autobiografskim i numeričkim naslovom „POSLIJE KRIZE 1933 – REZOLUTNO DOBA 1948 – ''. Knjiga je promovirana 2024. godine u Crnogorskom domu u Zagrebu.
Od velikana aforističke misli Marinka Mijovića opraštamo se sa dva izabrana buketa njegovih aforizama i humorističko-satiričnih misli:
Ivo Mijo Andrić
IZBOR IZ DESET AUTORSKIH KNJIGA
***
I iskra nade rastjeruje mrak.
***
Put mu je bio trnovit, ali su drugi išli pred njim.
***
Dizao je ruku dok nije pao s nogu.
***
Najbolje je ne govoriti o najgorem.
***
Na kraju svi krivimo loš početak.
***
Ostavite nas na miru, dok pričamo o ratu.
***
Slobodi ne treba oružana pratnja.
***
Mozgovi odlaze, prazne glave ostaju.
***
Narod se opametio. Zato neki lude.
***
Dimnjaka sve manje, a zagađenja sve više.
***
Zakoni se mijenjaju, rupe ostaju.
***
Bolje brnjica na usta, nego lisice na ruke.
***
Obilježite put kojim se dolazi k sebi.
***
Slijepa ljubav traje dok se ne progleda.
***
Problemi se rađaju i iz jalovog stanja.
***
Čekić udara i kad nije ukršten sa srpom.
***
Dobro ludi nikad ne mogu postati ludo dobri.
***
Koga uhvate u laži, drže ga u šaci.
***
Ne vjeruj ušima dok ne vidiš očima.
***
Za božju pravdu ne treba porota.
*****
IZBOR IZ KOAUTORSKOG DVOKNJIŽJA: POSLIJE KRIZE 1933. -
(Digitalne knjige, Zagreb, 2023.)
Čim vidim cijene – devalviram.
Svemu rastu cijene, osim praznim obećanjima.
Malo, malo, pa nas zadese veliki problemi.
Nekome je i malo dosta, a nekome nimalo nije dosta.
Funkcioner je onaj kome mozak ne funkcionira.
Prazna glava i praznovjernost se nadopunjuju.
Red nam kvari i ono između redova.
Glavinjao je sve dok nije zaglavio.
Usukao se otkad nije zasukao rukave.
Novac je mina koja ruši međuljudske odnose.
Vražja mater može biti i muškog roda.
Kad mu se ukazala Gospa, vidio je svog Boga.
Svi su izgledi da nam političari pokvare ugled.
Dok je Musa derao jarca, jarac se derao.
(Pri)silno napredujemo.
Preci su se borili protiv lanaca kojima se danas vežemo.
Vanjski neprijatelj je najopasniji kada dođe iznutra.
Čuvajmo se prijatelja koji su u službi neprijatelja.
Teže je izaći iz Balkana, nego ući u Evropu.
Njihov mrak nekima osvjetljava put.
Kod nas su i zviždači izviždani.
Pred izbore bi neke slike trebalo zalijepiti na stup srama.
Bolje je zasjesti, nego zaleći.
Bolje je da dignu ruke od nas, nego na nas.
Neki su tulumi gori nego zulumi.
Ljudi plitke pameti lako zabrazde duboko.
Tamo gdje svi prijete, nitko se više ne plaši.
Amerika zamijesila, Evropa ispekla, Balkan progutao.
Bolje se odmetnuti nego podmetnuti.
Djed je nosi Marksovu bradu, a unuk Isusovu.
I kad gleda svoja posla, doušnik viri.
Svetica je od njega napravila crkvenog miša.
Što je glava praznija, to je mržnje punija.
Za otkucavanje ljudi, dobio je sat s posvetom.
Ima sudaca koji istjeruju pravdu iz sudnice.
Kredit ga je načeo, a kamate dokrajčile.
U kradu je spas.
Pustio je bradu jer nema obraza.
Svatko želi biti primijećen, osim lopova.
Natovarili su nas i rekli: 'E, Sad ste na konju'.
