Često se u zadnje vrijeme pitamo jesmo li se prestali i zaboravili smijati jer su u proteklih četvrt stoljeća jedan za drugim izumrli svi hrvatski tiskani humorističko-satirični listovi i podlisci: Berekin, Paradoksi, Feral tribune, Pomet, Potepuh... Tijekom prva dva desetljeća ovog milenija godišnje se u hrvatskim nakladničkim vodama pojavljivalo po petnaestak knjiga svih humorističkih i satiričkih vrsta, tj. aforizama, epigrama, anegdota, humoreski, komedija, satirične poezije, karikatura i stripa, ali i publicističkih ili kritičkih osvrta na humor i satiru. Tako je zadnja godina druge dekade trećeg tisućljeća - 2020., završila s ukupno 15 objavljenih humorističkih naslova desetak hrvatskih mahom manjih nakladnika. Naravno, ima u brojnim knjigama humornih bljeskova, ali u ovom popisu, koji nije konačan, navedene su knjige koje su podnaslovljeno ili UDK brojem označene prije svega kao humoristično štivo. Tada se u tu izdavačku igru poletnije uključuje Udruga hrvatskih aforista i humorista, osnovana krajem 2017. upravo s nakanom da prodrma našu književnu scenu i prokrči put hrvatskim aforistima i humoristima da lakše objavljuju svoje radove, jer su u planovima naših izdavačkih kuća uglavnom marginalizirani, a nestalo je i stalnih humorističko-satiričkih listova na nacionalnoj razini u kojima bi se mogli predstaviti i objavljivati.

U također koronskoj 2021. bilježimo tako dvostruko veći nakladnički skok na 30 knjiga. Uključujući i poneku zbirku hrvatskih pisaca objelodanjenu u BiH, i sljedećih se godina nastavlja rast pa je 2022. odbrojala 33 naslova, tijekom 2023. tiskane su čak 42 vedre knjige, a 2024. u rukama čitatelja pojavljuje se opet solidan broj od 37 šaljivih naslova.

Pred konac ove 2025. već je dostignut rekord objavljivanjem 42 knjige humora, mahom aforizama, te po nekoliko zbirki humoreski i karikatura. Valja istaknuti da se humor piše i na kajkavski, čakavici i štokavskoj ikavici, što pridonosi tronarječnosti i hrvatske književnost kratkog žanra.

Vjerojatno je u tisku još koja duhovita knjižica u izdanju ogranaka Matice hrvatske ili drugih malih lokalnih kuća i udruga pa će jamačno biti zabilježen novi rekord.

Nakana je ovog kratkog preglednog teksta upoznati širi čitateljski krug na ovaj prešućivani dio književne lepeze, poglavito zato što je vrlo malo tih naslova zastupljeno na policama naših javnih knjižnica a simptomatično je da Ministarstvo kulture i medija nije otkupilo ili preporučilo knjižnicama niti jedan od desetak godišnjih zbornika aforizama ili zajedničkih dvonacionalnih zbornika hrvatskih i aforista neke od europskih zemalja, a objavila ih je Udruga hrvatskih aforista i humorista. Najaktivniji su članovi Udruge Ivo Mijo Andrić, Ivan Bradvica, Jandre Drmić, Josip Grgić, Ladislav Radek ili Zlatko Tomić, koji godišnje objave najmanje jednu zbirku aforizama i epigrama.

Dakle, u borbi protiv depresije, anksioznosti, melankolije, ravnodušja i sličnih tugaljivih raspoloženja nudi nam se više od 170 veselih knjiga objavljenih u proteklih šest godina.

Mladen Vuković, predsjednik Udruge hrvatskih aforista i humorista

Aforizmi HR 2025

 

U pripremi je osmi po redu godišnjak aforizama Udruge hrvatskih aforista i humorista za koji nam možete poslati 40-60 vaših ovogodišnjih (najnovijih) radova t.j. aforizama, gnoma, sentenci, kozerija... (uvjet je jedino da nisu objavljeni u dosadašnjim zbornicima UHAH-a) s kraćom ažuriranom biografijom i novom fotografijom.

Prilozi se šalju na e-mail adrese: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. .

Radovi pristigli na druge adrese kao i oni koji su u .pdf-u ili uslikani s papira a ne otipkani u nekom čitljivom .doc(x) dokumentu neće se uzimati u obzir. Iznimno ih možete poslati kao "zalijepljeni" tekst u e-mail poruci.

Rok za slanje priloga je 28. 12. 2025.

 

U povodu Martinja 11. studenoga i sedamdesete obljetnice smrti pjesnika Tina Ujevića (12. 11. 1955.) u Knjižnici Dalmatina Gradske knjižnice "Marka Marulića" u Splitu je u utorak navečer održana "VEČER KOCKE VEDRINE" posvećena Tinu, vinu i antispleenu. Tom prigodom u programu je predstavljen sedmi aforistički godišnjak UHAH-a za 2024.-u godinu pod nazivom "101 hrvatinac" i zbornik hrvatskih i poljskih aforista "Zvijezde nas gledaju s neba" koji je priredio književnik i aforist Ivo Mijo Andrić. 

Članovi Udruge hrvatskih aforista i humorista (splitski ogranak) čitali su aforizme iz zbornika i iz vlasititih knjiga, dok se predsjednik udruge i moderator događanja Mladen Vuković prigodnim tekstovima i čitanjem poezije osvrnuo na bogato stvaralaštvo Tina Ujevića. 

U programu su sudjelovali sljedeći aforisti: Mladen Vuković, Nađan Dumanić, Zlatko Tomić, Ivan Bašić, Josip Grgić, Emil Strniša, Drago Maršić, Tomislav Mihanović, Marko Ivica Blažević, Mihovil Mrkušić i Ante Tešija.

IMG 0054  IMG 0071 

U poljskom gradu Wroclawu 24. i 25. listopada 2025. godine je održana Prva međunarodna aforistička konferencija „Magnum in Parvo“. Naglasak je bio na popularizaciji aforistike u svijetu i boljem međusobnom povezivanju aforističkih udruženja. Izlaganja o viđenju aforistike u globalnim razmjerima, dosadašnjim iskustvima i budućnosti aforizma predočena su vrlo dojmljivo od strane stručnih predavača i profesora iz SAD-a, Kanade, Njemačke, Poljske, Italije, Rumunjske, Srbije… Bilo je i nekoliko otkazivanja radi spriječenosti dolaskom zbog privatnih razloga. Tematski je konferencija koncipirana pojedinačnim dvadesetominutnim izlaganjima gdje su profesori s odsjeka filologije i gosti iz inozemstva (profesori, književnici, aforisti…) dali svoja zapažanja na konkretnim primjerima iz književnosti gdje se i kako upotrebljavaju obilježja aforizma (dvosmislenost, paradoks, duhovitost, oštroumnost, kratkoća) odnosno o važnosti aforistike, njezinoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Sudionici i gosti upoznali su se s radom Sveučilišta Wroclaw a posebice Fondacije Alexander von Humboldt. Posebna zanimljivost, u duhu filološkog odjela, su bila izlaganja koja su se odvijala čak trojezično – na poljskom, engleskom i njemačkom. Slogan ovogodišnje konferencije je bio aforizam poljskog književnika, kolumnista i fotografa, inicijatora ove konferencije Andrzeja Majewskog koji glasi: „Aforizam je najkraći književni oblik, ali ima najduži vijek trajanja.“ Iz Hrvatske je konferenciji nazočio Dražen Jergović, dopredsjednik UHAH-a.

https://magnuminparvo.com/ 

Hrvati ne samo da tiskaju knjige u Poljskoj (Szczecin), nego i po nagrade dolazimo ovamo (Wroclaw). Jednu takvu, Draženu Jergoviću osobito dragu jer se izazvan natječajem u zadnji tren prijavio i tek kao treći Hrvat koji je pisao limerik poeziju (nakon Mate Marasa i Milana Rupčića), osvojio drugo mjesto na svijetu u kategoriji limerik pjesme na engleskom jeziku, u konkurenciji gotovo 600 natjecatelja iz cijelog svijeta.

Limerik je kratka podrugljiva satirična pjesma u pet stihova s jasnom strukturom aabba rime i specifičnog stila i dužine stiha, koja je ostala popularna još jedino u SAD-u i Velikoj Britaniji iz koje i potječe. Limerick je najpopularniji oblik engleskog laganog stiha kojim se najviše koristio engleski pjesnik Edward Lear, a u sebi može sadržavati ironiju, aforizam, epigram i sarkazam iskazane u stihovima s tri odnosno četiri naglašena sloga.

Svečana dodjela nagrada „Magnum in Parvo“ najboljim autorima limerika u dvije kategorije (za domaće autore na poljskom i strane autore na engleskom jeziku, po tri nagrade u svakoj) održana je na kraju drugog dana konferencije u čuvenom i kultnom wroclawskom Klubu za glazbu i literaturu. Prvoplasirani u kategoriji limerika na poljskom je gimnazijalac Tymoteusz Szczepankiewicz iz Krakowa, dok je na engleskom jeziku to postao mlađahni inženjer arhitekture Ramy Maher iz Švicarske, podrijetlom Egipćanin. Kulturna večer na visokoj razini, uz solistički koncert poljske pijanistice izraelskog podrijetla Yarone Caspi na glasoviru i izložbu slika domaće mlade umjetnice Barbary John.

Zahvale Andrzeju Majewskom i svima iz organizacije Humboldt Fondacije i Sveučilišta Wroclaw – katedra filologije na ugodnom prijamu. Kratko i svrsishodno druženje u prijestolnici pokrajine Šleske na jugozapadu Poljske.

https://wydawca.com.pl/2025/11/05/i-miedzynarodowa-konferencja-aforystyczna-magnum-in-parvo/ 

 

Wroclaw 2 Wroclaw 1 Wroclaw 3
Wroclaw 7  Wroclaw 6  Wroclaw 4  Wroclaw 5 

 

Nova knjiga na portalu www.digitalne-knjige.com
 
  • Digitalnu knjigu "Otisci vedrine", Zbornik hrvatskih i čeških aforista, Ive Mije Andrića predstaviti ćemo vam uz pomoć manjeg dijela recenzije knjige:
  • ČEŠKI HUMOR POPUT BLAGO PJENUŠAVOG PIVA
  • Knjiga koja je pred vama jedinstveno je djelo u povijesti hrvatsko-čeških odnosa jer u njoj su prvi put na jednom mjestu sabrani biseri iz humorističkog stvaralaštva abecednim redom poredanih autora i iz Hrvatske i iz Češke. Njihovi aforizmi svojom duhovitošću i lucidnošću mame smiješak ili pak (jedno ne isključuje drugo) tjeraju na razmišljanje i time blago i nenametljivo oplemenjuju čitatelje. Pažljiviji će vjerojatno opaziti razlike između aforizama koje potpisuju Hrvati od onih koje potpisuju Česi - hrvatski su aforizmi izravniji i razumljiviji na prvu loptu, dok kod čeških možda treba razmisliti koju sekundu da bi se shvatila poanta. Uostalom, jedna od definicija češkog humora kaže da je on poput blago pjenušavog piva - možda neće impresionirati na prvi gutljaj, ali ima svoju dubinu i ostavlja poseban okus koji ili tjera da ga zavolite, ili vas pak zbunjuje. Postoji teza da su tri glavna češka izvozna proizvoda češko pivo, češki kristal i češki humor.
  • Na nepostojećem svjetskom prvenstvu stereotipa Čehe se tradicionalno uvrštava među najduhovitije narode, no pomalo izlizano zvuče tumačenja da je razlog tome činjenica da su Česi dugo bili pod tuđom vlašću i da su stoga usavršili sposobnost ismijavanja i zaobilaženja sustava uz pomoć šala i humora, najčešće kroz motiv malog čovjeka koji se lukavo, pa i sa smiješkom, pokušava nositi s velikim sustavima protiv kojih je naizgled nemoćan. Uostalom, i u svijetu najpoznatiji lik češke književnosti, dobri vojnik Švejk, utjelovljuje upravo takvu sliku Čeha i kao da doprinosi njenom učvršćenju u percepciji drugih, ali i kod samih Čeha. Švejk ismijava sustav vlasti Austro-Ugarske, ali tako da pritom glumi savršeno lojalnog građanina pa primjerice saznavši za atentat na Franju Ferdinanda u Sarajevu u gostionici u znak žalosti naručuje crno pivo. Tom gestom zapravo se ruga službeno proklamiranoj žalosti za ubijenim prijestolonasljednikom, no ruga se i onome što bi trebao biti tabu - običaju na koji se u zapadnoj civilizaciji tradicionalno iskazuje žalost (isticanjem crne boje), ali na tako rafiniran način da mu namjere zapravo ostaju skrivene tobožnjom lojalnošću i sućutnošću.
  • U češkom jeziku se duhovit kaže "duchaplný", doslovno - pun duha, i s pravom jer duhovitost je doista duhovno bogatstvo i dar, vrijedan već i stoga što nije dan svima. A povijest hrvatsko-čeških veza počinje osobom koja se zvala Duh - bio je to prvi zagrebački biskup s kraja 11. stoljeća, dok je u novije vrijeme najistaknutiji graditelj duhovnih i kulturnih mostova između Hrvata i Čeha bio čovjek u čijem je imenu također bio duh - Dušan Karpatský. Nadajmo se da će uzajamnost dvaju naroda i nadalje donositi plodove, ne samo duhovne, nego i one duhovite, ozbiljnim vremenima usprkos. Poticaj tome je i ova knjiga.
     

    Marijan Lipovac

  • Onako usput ćemo spomenuti da je i ta knjiga dostupna i u Epub i PDF formatu (formati namijenjeni čitanju knjiga na tabletima i mobitelima).
  • Tu knjigu, baš kao i sve naše ostale dosad objavljene digitalne knjige, moći ćete preuzeti s našeg portala tako da svojim mišem kliknete na link: https://www.digitalne-knjige.com/andric37.php te pažljivo slijedite daljnje upute o uvjetima preuzimanja digitalnih knjiga.
 
 
     Hrv ces nasl
JSN Epic is designed by JoomlaShine.com