Dana 21. veljače 2020. godine u prostoriji Društva hrvatskih književnika održana je redovna Godišnja skupština UHAH-a. Tom prigodom nazočni su u skladu s utvrđenim dnevnim redom obaviješteni o radu udruge u protekloj godini, planu i programu za tekuću godinu te su dodijeljene nagrade istaknutim članovima. O detaljima možete pročitati u Zapisniku.
Povelju za izniman doprinos hrvatskoj aforistici, humoru i satiri uručena je Josipu Balašku za šestomjesečni trud oko prikupljanja nekoliko tisuća aforizama, odabira i objavljivanja jedinstvene antologije na ovim prostorima a to su najbolji aforizmi hrvatskih autora od 1847.-2018. godine. "Hrvatska aforistika 1847.-2018." iznimno je remek-djelo.
Zahvalnice za izniman stvaralački doprinos hrvatskoj aforistici i književnosti dobili su: Marinko Mijović, Savo Ilić te Ivan Jurić, koji zbog bolesti nisu bili nazočni nagrađivanju.
Najbolju humorističnu i knjigu aforizama u 2019. godini napisao je Abdurahman Halilović - Ahil pod nazivom "Lijepa naša, sve je njihovo".
Prije skupštine održano je drugo zagrebačko predstavljanje zbornika "Biseri uma", koje su predvodili: Ivo Mijo Andrić, Mladen Vuković, Miroslav Vukmanić i Anto Radnić koji je između ostalog čitao neke odabrane aforizme iz zbornika.
Na "Natječaj za najbolju aforističnu i humorističnu knjigu u 2019. godini" do 15. siječnja 2020. pristigle su e-mailom odnosno redovnom poštom sljedeće knjige:
1. Abdurahman Halilović Ahil - Lijepa naša, sve je njihovo (aforizmi)
2. Milan Rupčić - Krugovi na površini (aforizmi, haiku pjesme)
3. Mato Jerinić - Oči straga glave (epigrami i jedna pjesma)
4. Dragutin Dubravčić - Demokroacija (aforizmi)
5. Zoran Salamunović - Nas dva (anagram priče, aforizmi, pošalice)
6. Ivan Bradvica - Deseta (osmislice)
Promocija zbornika "Biseri uma" održat će se 21. veljače 2020. godine u Društvu hrvatskih književnika, s početkom u 12 sati. Nakon nje uslijedit će redovna Godišnja skupština UHAH-a s dodjelom nagrada za 2019. godinu, istaknutim članovima iznad 85 godina te za ukupan doprinos hrvatskoj aforistici. Komisija u sastavu: Tomislav Supek, Jandre Drmić i Ivo Mijo Andrić će nakon pročitanih svih pristiglih uradaka proglasiti najbolju knjigu te dodijeliti nagradu za najbolju aforističnu i humorističnu knjigu godine.
Dobro došli!
Dnevni red za Godišnju skupštinu UHAH-a:
a. Izvještaj o radu Udruge za 2019. godinu.
b. Financijski izvještaj za 2019. godinu.
c. Program rada u 2020. godini.
d. Financijski plan za 2020. godinu
e. Informacija o pokretanju elektronskog magazina UHAH
f. Dodjela Povelje za ukupan doprinos aforističkom stvaralaštvu
g. Proglašenje najbolje knjige članova Udruge za 2019.
Povjerenstvo UHAH-a poziva sve autore koji su u 2019. godini objavili knjigu aforizama i drugih kraćih humoristično-satiričkih vrsta da svoje knjige u digitalnom formatu pošalju na e-mail Udruge Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. zaključno s 15. siječnja 2020. Članovi komisije u sastavu: Ivo Mijo Andrić, Jandre Drmić i Tomislav Supek odlučit će i do Skupštine UHAH-a krajem veljače odabrati najbolju aforističnu i humorističnu knjigu godine.
Također, ukoliko šaljete knjige u papirnatom obliku poštom, u tom slučaju dostavljate tri primjerka na adresu tajnika Udruge: Miroslav Vukmanić, Topoljska 14a, 10255 Donji Stupnik. Unaprijed se zahvaljujem svima na sudjelovanju u natječaju. Sretno! 
S predstavljanja drugog po redu zbornika UHAH-a "Biseri uma" sa zastupljena 62 autora održanih u Novinarskom domu u Zagrebu 27.11.2019. te u Dominikanskom samostanu na Pazaru u Splitu 10.12.2019. Dva radosna večernja druženja uz okupljanje britkih umova sa sjevera i juga domovine te popularizacija humora i satire nakon više od dva desetljeća medijske pritajenosti i kulturnog marginaliziranja.
 |
 |
Ivo Mijo Andrić
NEVELIKA KNJIGA VELIKIH MISLI
Tomislav Supek: AFORIZMI O ŽENAMA I BRAKU, Studio Moderna d.o.o, Zagreb, 2018.
Nakon objave 12 knjiga aforizama, humora i satire, poznati hrvatski aforist Tomislav Supek priredio je tematski izbor aforizama o ženama i braku. Riječ je o duhovitim misaonim uradcima koji definiraju poziciju i ulogu žena i braka u ljudskom životu.
Od kad svijet postoji žene su bile i ostale glavna preokupacija muške populacije. Kako u ovom, tako i u onom smislu. Tjelesnom i duhovnom, razumije se. A brak kao institucija dvojstva, bez žena je nezamisliv, premda u novije vrijeme ima i drugačijih mišljenja. Ima i sve prisutnije gej pragmatike, koja zadobiva sve širu primjenu na društvenoj sceni.
Ali, to pitanje širenja pojma braka i (van)bračnih zajednica i njihova humorizacija, za aforiste i humoriste još uvijek je tabu tema. Gotovo pa jednako koliko su to nekada bili država i političari kojima smo se mogli diviti, ali ne i smijati. Novo vrijeme sigurno će i u tu sferu donijeti demokratske promjene te tako obogatiti humor i aforistiku novim sadržajima.
O ženama je napisano toliko toga da ne može stati ni u jednu mudru glavu. Niti u bilo koju knjižnicu na svijetu. Pjesnici su na milijunima stranica opjevali njihovu ljepotu. Prozaisti na desetke puta više stranica opisali njihove karaktere. Dramatičari u hiljadama drama otkrili njihove vrline i mane te prezentirali intrige kojima su sklone. Sve u svemu, žene su bile i ostale pitanja s milijun odgovora i odgovori na sva životna pitanja muškaraca. Ako netko misli drugačije, široko mu polje. I duboko more.
U aforističkom sagledavanju i razmatranju pozicije žene u braku i braka samoga po sebi, Tomislav Supek se prvenstveno bavi svakodnevnim pojavnostima koje relaksiraju ili opterećuju muško-ženske odnose. Kako onima koji odišu svekolikom harmonijom, tako i onima koji se uzajamno ne podnose. Njegova optika je jasna, razvidna i dovoljno oštra da uočava ono što bi bilo zanimljivo svakom čitaču koji voli žene i ženama koje 'čitaju' muškarce.
Uvodni tekst pod naslovom Brak je neizvjesno putovanje Supek oplemenjuje sa tri aforističke misli. U prvoj citira filozofa Šopenhauera koji kaže: „Brak je zavjera dvoje da naprave trećeg“. Tu se nema što dodati niti oduzeti, kad bi ta lijepa misao uvijek pala na plodno tlo. Ali, ako tlo nije plodno, tada i ta misao ostaje jalovom, kao i sama bračna zavjera.
Drugu mudroslovnu misao o braku zapisao je poznati komediograf Branislav Nušić. On priznaje da je … „brak jedinstvena povijesna pojava, gdje se osvajač podčinjava i sluša naredbe pobijeđenog“. Ova je misao mnogo bliža zbilji jer ne ulazi u to, tko je osvajač, a tko pobijeđeni. Može to biti jedna, a može biti i druga strana bračne zajednice. Pa čak i jedna i druga istovremeno. Sve u zavisnosti od toga u čijim je rukama mač, a u čijim topuz.
Treću misao prije pola stoljeća zapisao je sam autor, a ona glasi: „Ljude jako pogodi kad promaše brak“. A takvih je, nažalost, danas sve više, i to najteže pogađa onoga Šopenhauerovog trećega, koji često završava u domovima za nezbrinute. Bolje je reći domovima za zabrinute. Autor nije među takvima, jer nije promašio brak, i nedavno je sa suprugom proslavio „zlatni pir“ uz aktivno sudjelovanje dvojice 'trećih' i brojnog potomstva. Tako je to s piscima. Kad nemaju svoje, onda pišu o tuđim brigama.
A te brige drugih Tomislav Supek aforistički opisuje konkretnim primjerima:
- Adam i Eva su živjeli u pravom raju. On bez punice – ona bez svekrve.
- Izgubila mi se žena. Molim poštenog nalaznika da mi vrati nakit.
- Kada se vratila iz kazališta žena mi je bila lakša za 3,5 kilograma. Ukrali su joj bundu.
- Laž je da sam spavao s tom ženom. Nije mi dala mira cijelu noć.
- Ženi sam kupio najskuplju haljinu. Ostavila me. Sada se kajem na rate.
O braku aforist ima dobro mišljenje. No to, ne znači da to mišljenje dijele svi drugi muškarci. Puno je onih kojima je brak, nakon početne sreće, unio u život nered i nesreću. I koji su spas potražili na nekoj drugoj strani. Jednako tako može se reći i za žene.
Aforist takvim vezama ne sudi niti presuđuje. On samo bilježi neka zapažanja i činjenice koje oblikuje u misli s poukom i porukom. Da se zna i ravna onaj i ona koji do tih misli drži. Radi tih i takvih prepisujem neke Supekove aforizme o braku i bračnoj sreći i zavrzlamama.
- Ulaskom u brak ostajete većinski dioničar svoga života. No, stalno morate voditi računa oko upravljačkih prava.
- Ženska udruga „Roda“ mladencima poklanja bocu rakije od afričke šljive.
- Natalitetna barijera – suprugina karijera.
- Na trenutak je izgledalo da će prevladati razum. A onda se ipak - oženio.
- Kad suprug tuče suprugu to je nasilje. Kad žena tuče muža, to je emancipacija.
- Suprugina čizma će me napraviti papučarem.
Nisu samo žene i brak jedine teme i dileme kojima se Tomislav Supek bavi u ovoj praktičnoj knjizi. Ima tu i drugih stvari, ljudi i pojava koje ne izmiču oštrom oku i preciznoj aforističkoj misli. I njih je on oblikovao i ponudio, kao domaći misaoni proizvod, koji duhovitošću i smijehom liječi duše onih koji misle svojom glavom i rade vrijednim rukama i brzim nogama. Izdvajam samo neke bisere koji slikaju stanje društva i njegovih jedinki i grupa, od dvoje pa naviše.
- Većina muškaraca u Hrvatskoj misli samo na „one“ stvari. Ožujsko i nogomet.
- Demografija nam je veći problem od demokracije.
- Podržavam akciju feministica. Mislim da je dobro da žene uzmu stvar u svoje ruke.
- Velemajstor izgubio damu, zbog konja iz susjedstva.
- Migranti iz Afrike su dio vladine pronatalitetne politike.
- San manekenki i pjevaljki je naći princa iz – banke.
- Viagra mu je udvostručila seks. Sada to radi dvaput godišnje.
- Nikada nije prevario suprugu. Bio je neženja.
I tako redom… i tako dalje. Svima koji vole čitati knjige dubokoumnih i duhovitih misli, a nemaju vremena na pretek, toplo preporučujem ovo Tomino ljekovito štivo. Garantiram da se neće pokajati, jer svaka vedra misao može uljepšati život i učiniti ga podnošljivijim u vremenima kad malo imamo, a puno toga trebamo. Taj nesklad između velikih htijenja i puno manjih mogućnosti mogu poravnati i popeglati samo lijepe duhovite riječi, kakvih u ovoj nevelikoj knjizi ima na pretek.
