Do 15. lipnja svi zainteresirani autori mogu poslati svoje karikature na 13. međunarodnu izložbu karikatura u Osoru – Oskarfest. Tema je „Komunikacija na pustom otoku“, a radovi se šalju na e-mail organizatora: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 |
 |
Na XX. Međunarodnom konkursu (čitaj natječaju) humora i satire „Aprilkošaljivko“ održanog 1. travnja u Mrkonjić-Gradu (BiH) na temu „KOJA (NAJ)BOLJE BODE?“ prestižnu književnu nagradu „Zlatni aforizam“ dobili su gospićki književnik, humorist i aforist Danko Ivšinović s aforizmom: „WC koji ne smrdi na COVID miriše“ i banjalučki književnik Dinko Osmančević s aforizmom: „ Nije važno kolika je igla, važno je zadovoljiti pacijenta.“.
Na natječaj se prijavilo 99 autora iz Srbije, BiH, Hrvatske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bugarske, Austrije itd., koji su poslali oko 1100 uradaka od čega: 830 aforizama, 18 priča, 29 pjesama, 49 epigrama, 12 pjesama u akrostih, 19 satiričnih haiku pjesama itd.
Nažalost, književna večer je odgođena zbog epidemiološke situacije i bit će održana čim se stvore za to uvjeti, a nagrađeni aforizmi bit će tiskani u Zborniku „Vidi ono što (ne) čuješ-10“
Gospićki laureat Danko Ivšinović dobio je nagradu za najduhovitiju pjesmu, najoriginalnije epigrame i najoriginalniju šifru na zadanu temu koja glasi: „ Najbolje bodu riječi, koje te ostave bez riječi!“.
|
TOP 10 NAGRAĐENIH - ZLATNIH AFORIZMA: Pozdrav pravnoj državi gdje god se krila! Naša krema premazana je sa svim mastima. Svinje nam stalno vade mast. Psi laju na puni Mjesec, a narod na kraj mjeseca. Riba se čisti od glave, a kriminal od glavešina. Što je u medijima više inicijala, više je kriminala. Kroz vrata raja ulaze sveci, a kroz vrata pakla- raja. Svatko se češe gdje ga svrbi, a očeše o što može. Ako si miran kao janje, ošišat će te ako ovcu. Jebeš francuski ležaj, ako nemaš na što leći.
NAJORIGINALNIJI EPIGRAMI: Standard Živim pristojno. Jedem triput dnevno.
Stvaralački nemir Sva što sam napisao, napisao sam noću, jer bez noćnoga mira, nema ni moga stvaralačkog nemira.
Bez riječi Sve što sam imao reći, znaju oni što su ostali bez riječi.
PJESME: Na znanje, Klima i Vjesnik objavit ćemo u cijelosti u našem magazinu "Uh!Aha" |
 |
 |
Početkom godine preminuo je naš član, profesor filozofije i slikar Velimir Matutinović (Zemun, 1928. – Dugo Selo, 8. siječnja 2021.). Objavio je dvije zbirke aforizama "Snaga i slabost mudrosti" (2008.) i "Raskršća i usmjerenja" (2020.). Iz potonje evo izbora ponajboljih misli:
 |
Pesimist na grmu s ružama vidi trnje. Optimist na grmu trnja gleda ruže. Filozof postavlja problem, i sumnja u valjanost rješenja. Ovo nije konačna spoznaja, ali je poticajan oblik spoznavanja. Povijest nije loša učiteljica života, nego ona uvijek iznova ima loše učenike. Mnogi odlični kritičari postojećeg nakon revolucije postali su loši apologeti. Slikarsko načelo: bolje je lijepo naslikati nakazu, nego nakazno naslikati ljepoticu. Vjernik koji pretjerano shvaća Boga kao uzor, postaje pustinjak. Tko malo zna, slabo zna koliko toga ne zna. Nema jamstva da novo neće biti neprihvatljivije od starog. Pitagorin teorem obvezuje i bogove. Nije normalno biti normalan u nenormalnom društvu. Bog je stvorio leptire, a vrag gusjenice. Oprost je nalik slabosti; ali za oprost je potrebna snaga. Oprost je nalik slabosti; ali za oprost je potrebna snaga. Napadati slabijeg, to je nedostojno. Napadati jačeg, to je glupo. Napadati jednakog, to je suvišno. To što nisam Don Quijote, ne znači da sam Sancho Pansa. Čovjek umre kad pomru i oni koji su ga mrzili. Ne dopusti da ti strah od nadolazeće zime upropasti uživanje u ljetu. Ukradeš li cipele, strpat će te u zatvor. Ukradeš li državu, ući ćeš u povijest. Najprije miš emigrira u „Ameriku“ jer „tamo nema mačaka“. Zatim mačka otputuje u „Ameriku“, jer „tamo ima mnogo miševa“. Strah za egzistenciju je egzistiranje u strahu. I zajednička šutnja je razgovor; ona je bolja komunikacija od monologa. Samo onaj monolog koga netko sluša nije šutnja. Filozofski pojam ponajčešće sadrži negaciju i pitanje. Kad mu to ponestane, ili će nestati, ili ući u znanost. U svakoj se ljubavi krije slobodno odricanje od slobode. Najmanje šo mogu tražiti od glazbe jest to da ne bude privlačnija od tišine. Na rubovima estetike vreba nesavladivi relativizam. Istina je vječna, ali njezina odjeća nije. Ima pisaca koji nisu ni znali da će u njihovim tekstovima netko otkriti i izdvojiti poneki vrijedan aforizam. Dobar aforist će poneki biser pronaći i u goloj faktografiji. Laže sat koji ne mijenja.svoj iskaz. Danas više nije pitanje može li čovjek uništiti svijet; pravo je pitanje može li čovjek to spriječiti. „Bilo je bolje“ ne može biti bolje od: „Sada je dobro.“ Vegetarijanac koji jede crvljive trešnje postaje mesojed. Suzbijati nasilje nasiljem kontradiktorno je za logiku, nemoralno za etiku, ali tehnički učinkovito. Stvoren si po božanskom uzoru. Ipak, osvetu prepusti Bogu. Pretjerano gomilanje informacija može postati dezinformacija.
|
Dragi prijatelji,
pozivam vas da pogledate novo napravljeni dokumentarni film o Otu Reisingeru koji će se prikazati na HTV1 u ponedjeljak 8.3.2021. u 20:10 sati.
Ovdje možete pogledati najavu filma.
Opis:
Do prije 20-tak godina ime Ota Reisingera je bilo opće mjesto svakodnevice: njegove karikature s likom Pere, Perine žene Klare i njihova sina Štefeka, svaki dan su krasile stranice Vjesnika. No, vrijeme je prolazilo, gospon Oto je otišao u penziju, s njim je polako odlazilo i doba masovnog čitanja novina i svakodnevne karikature u njima... a njegov junak Pero preselio se u arhive i u povijest karikature.
Reisingerova iscrtana povijest svakodnevice više govori od mnogih dokumenata, njegova karikatura je bila naša stvarnost prije šezdesetak godina kao što je i danas. Njegova publika često je nadilazila brojku od nekoliko stotina tisuća čitatelja ondašnjeg Vjesnika. Oto Reisinger portretist je društvene zajednice. Njegovi su crteži – pretpostavlja se da ih je oko 30 000 – prikazivali zajednicu u njenim najkarakterističnijim, a opet sasvim osobnim, individualiziranim, okolnostima.
Izniman dar zapažanja, poznavanje psihe i sposobnost uživljavanja u karakter pojedinca iznimna je Reisingerova kvaliteta. Kad bismo na ulici tražili nekog tko bi trebao predstavljati prosječnog čovjeka ne bi ga bilo moguće pronaći jer je svaki čovjek toliko posebno biće s posebnim karakteristikama da nikako ne može biti prosječan. No prosječnog čovjeka je moguće zamisliti i nacrtati. I upravo takav čovjek u svojsvojoj punoći živi u Reisingerovim crtežima. To je lik koji nije nitko od nas, a svi u njemu prepoznajemo dio sebe i dijelimo sličnu sudbinu.
Srdačno,
Tomo Supek
|
U izdanju Matice hrvatske Ogranak Čakovec i uz epidemiološke mjere bit će održana promocija knjige našeg novog člana UHAH-a - Đure Bela iz Međimurja...
 Poštovani,
srdačno Vas pozivamo na predstavljanje knjige Spameten zapišuvle - Kajforizmi, Đure Bela, koje će se održati 27. siječnja 2021. (srijeda) u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu (Park Rudolfa Kropeka 2, Čakovec), u 11 sati.
|
