U pomanjkanju životnog prostora, to jest stalnih humorističkih listova u Hrvatskoj gdje bi aforisti mogli objavljivati svoje radove, hrvatski aforizam živi po društvenim mrežama te je – aforistički paradoksalno – priznatiji u inozemstvu nego u Hrvatskoj! Svjedoči o tome i činjenica da u dvije dosadašnje opsežne Antologije hrvatskog humora (objavljene u Zagrebu 1975. i 1999. godine) niti jedan aforizam nije uvršten, iako su ga pisali brojni autori, od začinjavaca Marulića i Držića pa do naših dana. Aforist Mladen Vuković je priredio prvu Antologiju hrvatskog aforizma, tiskanu u Mostaru 1993. godine, ali je cijela naklada planula preko noći – ratna granata s istoka Mostara pogodila je tiskaru i sve je otišlo u pepeo. Dio izbora iz tog Vukovićeva rukopisa na makedonski je jezik preveo Vasil Tolevski i objavio u dvotomnoj dvojezičnoj Antologiji balkanskog aforizma / Antologija na balkanskiot aforizam (Alma, Beograd, 2012.), u kojoj su zastupljeni autori iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Grčke, Rumunjske i Bugarske.

I mala nakladnička kuća Focus iz Petroşana u Rumunjskoj objavila je 2013. mali izbor suvremenoga hrvatskog aforizma Aforismul Croat Contemporan sastavljača Mladena Vukovića, s kratkim predgovorom antologiji koja kronološkim redom donosi ukupno 55 aforista i to od Vesne Parun (1922-2010) do najmlađeg uvrštenog suvremenika Mira Radalja (1966.). Aforizme su na rumunjski jezik preveli, što je kod tih sintagmatskih jezgrovitih tvorbi koje se igraju stilskim figurama neočekivanih semantičkih polja iznimno zahtjevno, rumunjski satiričari Goran Mrakić i Valeriu Butulescu, koji je napisao i pogovor knjizi. Naslovnicu antologije krasi karikatura Nikole Listeša. Dvojezični rumunjsko/hrvatski izbor misli hrvatskih autora može se naći i na internetskoj stranici www.citatopedia.ro,  a na web adresi http://violinne.com/Ebook/Ebook_Croat/ se može listati 232 stranice e-book izdanja te antologije s umetnutim fotografijama aforista.

Ove godine izbor suvremenoga hrvatskog aforizma na ruski je jezik preveo istaknuti ruski humorist Vladimir Judovič Šojher (Владимир Шойхер, rođen 1948. u Moskvi), autor brojnih knjiga izbora ruskih i svjetskih aforista i narodnih poslovica, a na svojim internetskim stranicama https://www.aphorism.ru i

http://shoyher.narod.ru predstavio je čak 3800 svjetskih autora od kojih 3000 ima posebne aforističke portrete s fotografijama. Na tim stranicama ovih su dana objavljeni i hrvatski autori, jer je Šojher iz šireg izbora odabrao one aforizme koji i nakon prijevoda na ruski jezik ne gube svoj satirički ubod i humoristički naboj, a svoj će prevoditeljski napor i nastaviti, možda na koncu osvane i tiskana knjiga hrvatskih najkraćih satiričkih misli. Do tada, na ovoj stranici Udruge hrvatskih aforista i humorista objavljujemo digitalnu dvojezičnu verziju te Antologije u PDF formatu, u kojoj je uvršten 71 autor, od Vesne Parun (1922-2010) do najmlađega Dražena Jergovića (1980.).

Za hrvatski aforizam se zainteresirala i pjesnikinja Olga Lalić-Krowicka, rođena 1980. godine u Šibeniku, poljsko-srpskog podrijetla, koja živi u poljskom gradu Dukli, koja je već prevela nekoliko knjiga srpskih autora na jezik koji je iznjedrio najpoznatijega svjetskog aforista Stanisława Jerzyja Leca pa poželimo da se uz njezinu pomoć hrvatski aforizam približi i poljskim čitateljima.

Neobjavljenu antologiju možete prelistati ovdje: Antologija hrvatskih aforista na ruskom jeziku

Antologija hrvatskog aforizma na ruskom

 

JSN Epic is designed by JoomlaShine.com